Izvoz brašna u Tursku, kao glavno izvozno tržište za ovaj proizvod iz BiH, biće nastavljen i u ovoj godini, rečeno je na sastanku koji je u petak u Bijeljini ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović održao sa predstavnicima mlinske industrije u BiH.Prošle godine izvoz u Tursku je iznosio 103.000 tona brašna i 40.000 tona uglavnom pšenice, a ti su aranžmani obezbijedili BiH više od 70 miliona KM, rekao je Šarović. Kako je kazao Saša Urošević iz banjalučkog mlina Žitoprodukt Turska je imala namjeru, i o tome je obavijestila BiH da aranžman u ovoj godini svede na 30.000 tona, ali je ministar Šarović kroz pregovore obezbijedio mogućnost izvoza u Tursku minimum 85.000 tona brašna.
Izvoz brašna u Tursku, kao glavno izvozno tržište za ovaj proizvod iz BiH, biće nastavljen i u ovoj godini, rečeno je na sastanku koji je u petak u Bijeljini ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović održao sa predstavnicima mlinske industrije u BiH.
- Prošle godine izvoz u Tursku je iznosio 103.000 tona brašna i 40.000 tona uglavnom pšenice, a ti su aranžmani obezbijedili BiH više od 70 miliona KM, rekao je Šarović nakon sastanka.
Kako je za Oslobođenje kazao Saša Urošević iz banjalučkog mlina Žitoprodukt Turska je imala namjeru, i o tome je obavijestila BiH da aranžman u ovoj godini svede na 30.000 tona, ali je ministar Šarović kroz pregovore obezbijedio mogućnost izvoza u Tursku minimum 85.000 tona brašna.
Šarović je naveo da je na sastanku bilo riječi i o problemima mlinarskog sektora sa cijenama, kvalitetom domaće pšenice i pitanju podsticaja, a jedan od zaključaka jeste da treba organizovati sastanak i sa resornim ministrima Republike Srpske i Federacije BiH
Žitoprodukt je prošle godine bio najveći izvoznik brašna iz BiH sa izvezenih 20.000 tona, od čega 98 posto u Tursku, a ostalo u Crnu Goru.
Međutim, prema riječima Uroševića, izvoz brašna iz BiH za Tursku u zastoju je od novembra prošle godine i to zbog cijene koja trenutno nije isplativa izvoznicima.
Kada je riječ o otkupu pšenice, ona se prema njegovim riječima od domaćih proizvođača otkupljuju manje od pet posto, a razlog je prije svega kvalitet pšenice. On je dodao da su domaći proizvođači stimulisani više na prinos, nego na kvalitet pšenice.